Novosti

sea_star_festival_official

15.05.2018

Otpad nije smeće!

Ja ponovo o otpadu, njegovom selektiranju, nelogičnom rasporedu spremnika, o generalnom gospodarenju otpadnim produktima našeg svakodnevnog življenja. Ja ponovo o tome, jer otpad, gospodo, nije smeće!

Radostan sam što su se istarski komunalci početkom tjedna okupili u Pazinu i što su ozvaničili početak nove otpadne povijesti. Sretan sam zbog toga onoliko koliko u ovom trenu mogu vjerovati u suštinski napredak u ovoj sferi funkcioniranja Hrvatske kao europske Države. Znajući iskustveno da se svašta može zamisliti i izreći, ali da baš nije lako svaku zamisao provesti u djelo, za sada sam odlučan ostati skeptik iako bih silno želio biti optimista. 

Razlozi su brojni, a među najvažnijima je složenost cijelog procesa koji nije bilo lako provesti ni u jednoj drugoj državi koja je sustavno počela misliti o otpadu tek onda kada je postala članicom Europske unije. Jer, u gospodarenju otpadom nisu dovoljni samo papiri kao što su Direktive EU, nacionalna Strategija gospodarenja otpadom, Zakon o gospodarenju otpadom i Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom. Sva ova akta su važna, ali je važnije kakvi smo u glavi. U kakvoj smo obitelji formirani? Da li se i koliko o gospodarenju otpadom uči u školama? Kako svako ponaosob percipira životni okoliš i individualnu ulogu u tome? Koliko su za ovu, toliko suptilnu a istodobno toliko degradiranu temu, senzibilizirani oni koji provode politiku, nadziru javne djelatnike, raspoređuju spremnike ili, čak, koji samo sjede za volanom vozila za odvoz otpada. Pa sve do nas i vas koji smo godinama i decenijama živjeli u društvenom kontekstu u kojem je bilo 'kool' bacati otpatke od cigareta posvuda unaokolo; izbacivati kroz prozor automobila cijele vreće putničkog otpada; došetati se do kontejnera, a zatim smeće volšebno frljaknuti pored kontejnera... 

Kultura svakodnevnog življenja, pa tako i kultura upravljanja otpadom, nije niti može biti rezultat samog zakonodavstva i volje zakonodavca da se sve dosadašnje prakse zamijene novim. Filosofija svakodnevnog života u progresivnim društvima se utemeljuje na kontinuitetu progresivnih intencija, mjera, postupaka i osobnih težnji svake društvene jedinke. 

Trećinu osobnog života sam sticajem okolnosti protračio i tračim po zemljama „truloga“ Zapada, pa vam s uvjerenjem želim prenijeti da ni u tim i takvim društvenim zajednicama ne teku samo mlijeko i med niti u jednoj oblasti, pa tako, naravno, ni u segmentu gospodarenja otpadom. Ulice, trgovi, bulevari i avenije tradicionalno uređene belgijske Kraljevine su, na primjer (ne znajući ni dan-danas za pametnije rješenje), svakog utorka i četvrtka zatrpane plastičnim vrećama prepunim otpadom. U nekim briselskim općinama, kontejneri za selektiranje otpada postoje, a u drugim općinama toga nema. U mnogo bolje 'utegnutoj' Nizozemskoj, pitanje selektiranja, odvoza i uopće upravljanja otpadom dovedeno je gotovo do savršenstva (ako je takvo gradiranje ovozemnih vrijednosti uopće moguće). U Belgiji morate platiti ako na najbližu javnu deponiju, vlastitim vozilom i trudom, dopremite građevne otpatke. A u Nizozemskoj ste za to stimulirani. U Njemačkoj i zemljama Skandinavije se već dugi niz decenija o ovim trivijalnostima i ne diskutira, jer se visoki stupanj kulture življenja i samoodgovornosti podrazumijevaju. 

Smeće na ulicama Brisela

Nimalo, dakle, ne sumnjam da je cilj novog sustava gospodarenja otpadom „uspostaviti kvalitetan i učinkovit mehanizam sakupljanja komunalnog otpada u svim jedinicama lokalne samouprave u cijeloj zemlji“ u skladu s načelima održivog razvoja, očuvanjem životnog okoliša i zaštitom ljudskog zdravlja i života na Zemlji općenito. U tom kontekstu su, vidim, i sve poduzete mjera novog sustava gospodarenja otpadom. A među najvažnijima su poticanje odvojenog sakupljanja otpada, sakupljanje otpada na kućnom pragu, uvođenje stimulativnih mjera pri naplati javne usluge prikupljanja komunalnog otpada prema sastavu i količini, uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada, te poticanje kućnog i komunalnog kompostiranja.

Iz ovoga se vidi da bi novi sustav gospodarenja otpadom trebalo da bude ne samo efikasniji nego i pravedniji u odnosu na dosadašnji. Jer se smeće više neće plaćati po kvadratnom metru stambenog ili poslovnog prostora, već po količini stvarno isproduciranog otpada. Tko bude lošije samoupravljao smećem, više će i plaćati. Otpad se, također, više neće zakopavati i zatrpavati u zemlju kako bi se samo s klonio s očiju, a nastavilo sa zagađivanjem životnog okoliša, nego će se sustavno zbrinjavati uz najviše zdravstvene i ekološke standarde. Takav sustav čini Istarsku županiju prvu u Hrvatskoj sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom što će se, naravno, proporcionalno i plaćati iz džepa građana, prenijeli su ovih dana lokalni i regionalni mediji.
Ostaje nam, dakle, da uskoro vidimo da li je ponovo đavo došao po svoje, ili je vrag, konačno, odnio šalu.

Vaš Furešt

 

Radio Labin Sea Star Festival Nagradna Igra