Novosti

31.07.2018

Lud, zbunjen, (ne)normalan

Ćudljivo ljeto i globalni preobrat klimatskih tokova obilježavaju ovu ljetnu sezonu i u Istri. Ovdje je il’ kišno il’ je prevruće.  U Grčkoj stravični požari i poplave. Na europskom sjeverozapadu vrućine i suše kakve se ne pamte u zadnjih 250 godina… Ljetna sezona kao u horor-filmu! Ili u nekom budućem TV serijalu “Lud, zbunjen (ne)normalan!

Šta je još ove sezone zapelo za oko vašem i dragom i mrskom Fureštu?

Ovogodišnju turističku sezonu u Istri, koliko vidim, karakterizira i smanjenje dolazaka bliskih nam susjeda iz Italije. Značajno povećanje broja autooznaka iz triju bogatih kraljevina – Belgije, Nizozemske i Velike Britanije. Dok su Francuzi ove godine, izgleda, podbacili. A primjetan je i sve veći broj putničkih automobila braće po vjeri iz Srbije. 

Uočavam, također, da sve više ima meni dragih Poljaka za koje mnogi ovdašnji iznajmljivači, bezrazložno, i nemaju baš visoko mišljenje. Istina je da oni i dalje ovdje, kao i Česi, tegljare sa sobom čitave kašete domaćih ‘kobaja’ i drugih suhomesnatih proizvoda, “Made in Poland” su im i piva i sokovi. Jestiva ulja i namazi. Svakovrsna vina, votke i druga vatrena pića - kao da su i danas-dan pod ruskom šapom, a mi za njih Amerika gramzivih trgovaca. (O cijenama u ljetnoj sezoni u Istri imalo bi se podosta toga reći i ovdje, ali ću ipak ovu sramotnu temu ostaviti za neko naredno fureštanje. Kada budem lošije volje!)

Uočavam ove sezone još nešto veeeliko za Krnicu, Krnički Porat, a osobito za obraz ovdašnjih mještana. A još važnije za turiste koji u sve većem broju ovdje dolaze. Na glavno kupalište ovog zemaljskog raja, postavljen je, konačno, pravi pravcijati plastični kontejner za odlaganje smeća. Jedan jedini! Onaj svaštar. U koji se frla sve odreda. Jer u ovom dijelu Istre, tom čarobnom nebeskom daru onima koji toga, izgleda, još nisu ni svjesni, otpad je i dalje tek samo obično, smrdljivo, smeće. Kakva sekundarna sirovina? O tome se tako razmišlja tamo daleko odavde - u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj, na primjer. Da i ne govorim o još udaljenijim svjetovima poput Švicarske i Skandinavije . Ili o Azijskim Tigrovima i Japanu? Jer tamo je ovo pitanje odavno riješeno dubokim mozganjem o budućnosti. Do fascinacije.

Ali i taj jedan jedini plastični kontejner u Poratu je epohalno važan. Jer decenijama do sada nije bilo ni običnog limenog bureta, unatoč privatnim incijativama ekološki osviješćenih furešta i sve očiglednijim frustracijama zapadnih turista sviknutih na brižnost vlasti, na red i poredak. Zasluge za ovaj toliko mali korak za marčansku Općinu, a toliko veliki za čovjeka, sasvim sam siguran, pripadaju novom općinskom načelniku, kojeg svugdje i u svako doba dana i noći imam priliku susresti na radnom zadatku. Život s ‘običnim ljudima’ mu je, izgleda, hobby pa mu svaka čast i od mene zbog toga.
Uočavam još nešto za Istru značajno. Na elitnim mjestima u Puli, Poreču, Dugoj Uvali, Rapcu, Umagu… primjećujem povećani broj poslovnih ljudi koji, po starom dobrom socijalističkom običaju, umiju spojiti ugodno s korisnim. Osobito u ljetnoj sezoni. 

Tako se jedan renomirani proizvođač podkonstrukcije za poslovni i kućni namještaj, autodijelove i brodske interijere od inoxa, baš usred sezone kupanja i sunčanja, raspituje ovih dana u Puli o poslovnoj suradnji s tamošnjim brodarima i jahtokuscima. Jedan od gigantskih turskih uzgajivača američkih sorti oraha među kojima je trenutačno najpopularnija brzorađajuća sorta chandler - posjetio je početkom tjedna onu uglednu i višestruko nagrađivanu hortikulturnu kompaniju u Umagu. Jedna nekadašnja zvijezda jugoslavenskog agro-biznisa, a docnije i ‘velika riba’ u ‘visokoj’ politici šetkao se ovih kišno-užarenih dana usred sezone po plažama uzavrelog Rapca i, onako kao neobavezno, kibicovao ono malo preostalih parcela za “eventualni visoki turizam”.

Ima još mnooogo toga što me podsjeti na upravo pročitanu vijest sa daleke, ali egzotične i vrlo jeftine Kastrove Kube, gdje je srbijanski minister rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja, potpisao “Memorandum o razumijevanju u oblasti rada i socijalne politike”. Zamislite, “memorandum o razumijevanju” usred ljeta, u Havani! 

Egzotika i doživljaji su važni. Jer od “Memoranduma o razumijevanju” srbijanski nezaposlenici i socijalno ugroženi svakako nemaju ništa. A tek srbijanski borci! Kako svima njima može Kuba pomoći, ministre?

Mnogo je važnije vidjeti sve veći broj srbijanskih autoouznaka u Istri bez ikakvog memoranduma. Jer je to realan život!

Vaš Furešt

www.radiolabin.hr-5