Novosti

12.03.2014

Na današnji dan rođen Josip Belušić

Na današnji dan, 12. ožujka 1847. godine u Županićima je rođen Josip Belušić (Giuseppe Bellussich), izumitelj velocimetra, preteče današnjeg tahografa i taksimetra.

U svibnju 1889. na Svjetskoj izložbi u Parizu oči posjetitelja bile su prvenstveno uprte u Eiffelov toranj, glavnu atrakciju, ali nezapažen nije bio ni Belušićev izum. Belušić je bio profesor u Kopru na carskoj i kraljevskoj školi. Školovao se u Pazinu, vjerojatno kod svećenika koji su prvi uočili njegov talent za prirodne znanosti. Studij je nastavio u Beču. Rodbina Josipa Belušića još uvijek živi u okolici Labina.

Izum: Električni brojač prijeđenih kilometara i brzinomjer

Godine 1889. na Svjetskoj izložbi u Parizu Belušić je predstavio svoj izum nadjenuvši mu prvotno ime “Velocimeter”, a kasnije ga je preimenovao u ‘Controllore Automatico per Vetture’. U godini održavanja Svjetske izložbe pariški municipij raspisao je javni natječaj na koji je prijavljeno više od 120 uređaja, a upravo se ‘velocimetar’ pokazao najpreciznijim i najkvalitetnijim pa je u lipnju 1890. godine donesena odluka o njegovom prihvaćanju. Belušićev uređaj mjerio je brzinu, odnosno stajanje kola, vremensko trajanje vožnje i stajanje vozila, broj putnika te vrijeme silaska i ulaska putnika.

Vjerojatno ga je konstruirao 1888., jer tršćanska Naša sloga 7. veljače 1889. piše o novom izumu profesora Belušića, koji je zaštitio pri tijelima Austrougarske Monarhije, pretkazujući mu blistavu budućnost: “Malen je to aparat koji, kao vjeran sluga, kontrolira svaki korak što ga učini kočijaš s povjerenim mu konjima i kočijom, u odsutnosti gospodara. Ovaj ti stroj elektrikom točno bilježi da li kočija stoji ili se kreće i kojom brzinom se kreće; kad se je počela gibati i kad se je zaustavila. Osim toga bilježi da li se je kočija prazna kretala ili je bila u njoj koja osoba; kaže nadalje također koliko je osoba bilo, u koje je vrijeme pojedina osoba u kočiju stupila ili iz kočija izašla; dakle, koliko se je minuta pojedina osoba u kočiji vozila”. Novine ističu nadu da će se uređaj munjevitom brzinom proširiti po cijelome svijetu, a s njime i ime njegova autora.
Posljednjeg dana veljače 1889. Naša sloga opet izvještava o Belušićevom izumu, sada o prvom pokusu s velocimetrom na relaciji Trst – Sv. Bartol – Trst. Novinari su bili ushićeni točnošću uređaja koji je na papiru okrugla formata zabilježio sve radnje koje je kočija učinila. Danas nije poznato kako je Belušićev izum završio. Vjerojatno je sam izumitelj trebao uložiti veća novčana sredstva da bi izum usavršio i predao na tržište.

IZVOR: GENIUS CROATIA

 

{fcomment}