Novosti

Holcim Laborant

30.01.2019

Neka nama praznika

Dan Europe, 9. svibnja bi u svim članicama Europske unije trebalo proglasiti državnim praznikom, smatra IDS-ov zastupnik u europskom parlamentu Ivan Nino Jakovčić. 

Nakon što je u rujnu prošle godine u Europskom parlamentu potaknuo raspravu o obilježavanju Dana Europe kao službenog praznika u svim zemljama članicama Unije, Jakovčić je početkom ovog tjedna potpisao i Manifest o proglašenju Dana Europe državnim praznikom u EU. U Manifestu, međutim, nije decidno obrazloženo da li bi to bio radni, neradni ili paradni dan. 

Da li će se 9. svibnja raditi, praznovati ili paradirati, o tome bi, očigledno, trebale odlučivati države članice u skladu sa svojim nacionalnim zakonima o državnim praznicima. 

No, nakon rasprave u Europskom parlamentu u kojoj su klubovi zastupnika europskih pučana, socijalista, liberala i zelenih podržali ovu inicijativu, proceduralna realizacija ideje o još jednom državnom prazniku ide dalje. Jakovčić očekuje da će, kako sam veli, uskoro biti prihvaćeno i parlamentarno izvješće o ovoj temi kojim će se i svim zemljama članice EU i zvanično preporučiti da 9. svibnja proglase „pravim“ državnim praznikom.

“Na taj bi se dan naglašenije nego dosad promovirale vrijednosti na kojima počiva Europska unija, promišljali bi se gospodarski, sigurnosni i ostali izazovi koji stoje pred Unijom i njenim građanima”, istaknuo je Jakovčić u pisanom priopćenju ovim povodom, naglašavajući i sam da je “odluka o uvođenju dana Europe kao državnog praznika na zemljama članicama”.

A sve ovo, zapravo, započelo je od jednog produhovljenog Francuza, prije čak 69 godina, kojeg se smatralo i smatra glavnim ideologom današnje Europske unije. Tadašnji francuski ministar vanjskih poslova, Robert Schuman, na taj je dan u Parizu, samo pet godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, postavio vizionarske temelje tadašnje Europske zajednce za ugljen i čelik, kasnije Europske ekonomske zajednice i današnje Unije.

Iako je primarni cilj takvog plana bio da se onemoguće evenetualni novi sukobi između Francuske i Njemačke (koje su do tada već tri puta međusobno ratovale) Schumanove zamisli o novom obliku političke suradnje u Europi, kao što danas svi vidimo, višestruko su nadmašile početnu ideju. Od šest europskih država koje su već sredinom travnja 1951. ustanovile Europsku zajednicu ugljena i čelika (ECSC), današnja Europska unija je narasla na 28 ekonomski visoko ili srednje razvijenih članica Europske unije. Unije koja od svog nastanka evoluira u kontinuitetu.

Nimalo slučajno, „Schumanova deklaracija“ se dogodila upravo na Dan pobjede protiv fašizma. Toga dana 1945. godine nacistička Njemačka je u gotovo sravnjenom Berlinu bila prinuđena potpisati bezuvjetnu kapitulaciju. To se historijski smatra i formalnim završetkom drugog velikog svjetskog rata iako su borbe protiv Japana koji je bio na strani Njemačke još trajale.

Nakon „Schumanove deklaracije“ dan 9. svibnja se, dakle, obilježava dvostruko - kao Dan pobjede nad fašizmom i kao Dan Europe. Ali osim u Luxembourgu i to od ove godine, ni u jednoj drugoj zemlji Europske unije Dan Europe nije proglašen državnim praznikom. Identično kao i sa Danom pobjede nad fašizmom koji se ni u Hrvatskoj ne obilježava kao neradni dan na državni praznik. 

Mnogi zastupnici Europskog parlamenta koje sam anketirao o ovoj ideji Ivana Jakovčića smatraju da se radi o „iznimno dobro pogođenom interesu građana Europske unije“ jer za mnoge od njih, kao i za europske udruge koje se bave promicanjem europske ideje, 9. svibnja predstavlja simbol ujedinjenja Europe i svih onih vrijednosti na kojima taj jedinstveni pokret počiva.

Osobno sam, kao i marljivi istarski zastupnik u Europskom parlamentu, uvjeren da Europska unija zaslužuje imati i obilježavati dan vlastitog osnutka. Države članice Unije ga trebaju uvrstiti u državne praznike. A građane Unije bi trebalo pustiti da, na taj veliki historijski datum za Europu, slave. 

Gospodarski razvoj svakako nije primarno ovisan o broju neradnih dana u godini, već o organizaciji posla, radnoj disciplini, svijesti o radu i osobnom doprinosu sebi i zajednici, i naravno o samoj produktivnosti rada.  Ako mislite da vas obmanjujem, skoknite ako niste bili do Skandinavije. Ili do tog majušnog Luxembourga, Švicarske ili do velike Njemačke koja također ima više neradnih dana u godini nego što ima Hrvatska.

Vaš Furešt