Novosti

19.02.2019

Kanabis – droga i(li) lijek?

Pulska sugrađanka Minja Vuksan Dobranić prije nekoliko godina podigla je neočekivanu prašinu kada je zasadila nekoliko stabljika kanabisa usred Šišana ne bi li si njome ublažila tegobe teške bolesti. S invalidskom mirovinom od 1.250 kuna Minja nije bila u mogućnosti nabavljati ulje kanabisa iz Nizozemske koje ju je, kako je sama izjavljivala za medije „podiglo iz mrtvih“. Za redovnu mjesečnu dozu ljekovitog pripravka iz Amsterdama trebalo joj je, za nju nedostižnih, oko 600 eura.

Metafora građanske borbe za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe osim Minje je i Riječanin Huanito Lukšetić, koji je iako također obolio od multiple skleroze, osuđen nedavno na dvije godine bezuvjetne robije zato što je za svoje potrebe uzgojio 11 biljaka kanabisa (kod nas ova čudotvorna biljka poznatija kao konoplja).

Oboje ovih odvažnih ljudi su među onim rijetkim herojima svakodnevnog života u Hrvatskoj i cijeloj Europskoj uniji koji su svoje osobne zdravstvene probleme učinili javnim temama od opće koristi. U dobroj mjeri su i uspjeli. Uzdrmali su savjest javnosti. Rasanili su uspavane aktere vlasti. I spravom podsjetili na onu poznatu izrečicu Alana Forda po kojoj je „bolje biti ilegalno živ nego legalno mrtav“.

Nakon višegodišnjeg političkog oklijevanja i farmaceutskog lobističkog negiranja ljekovitosti konoplje, sredinom ovog mjeseca se dogodio zaokret. Zastupnici Europskog parlamenta (EP) podržali su rezoluciju o upotrebi kanabisa (indijska konoplja) u medicinske svrhe i pozvali Europsku komisiju i nacionalne vlasti da konačno jasno utvrde što je 'medicinski kanabis', da se spriječi zloupotreba ove čudotvorne biljke i da se osiguraju financijska sredstva u novom programu „Obzor Europa“ za daljnja istraživanja o terapijskim učincima kanabisa.

Europski parlament je pozvao Komisiju i zemlje članice da izrade proceduru obavezbnog razlikovanja medicinske od drugih vrsta upotrebe kanabisa. Obavezao je, također, članice EU i Komisiju na poticanje inovacija i istraživanja, te zatražio da djelotvorni lijekovi na bazi kanabisa budu obuhvaćeni programima zdravstvenog osiguranja u svim članicama Europske unije.

U obrazloženju rezolucije se navodi da bi jedinstven, stabilan i jasan pravni okvir na nivou EU mogao imati pozitivan učinak na kvalitetno i precizno označavanje ljekovitih sastojaka kanabisa kojima bi se osigurao siguran i jednakopravan pristup svim pacijentima za njegovu medicinsku upotrebu.

Zajednička zakonska regulativa ove tematike bi, smatraju europski parlamentarci, pomogla povećanju nadzora nad proizvodnjom, prometom, prodajom i upotrebom kanabisa, ograničila bi crno tržište, te spriječila zloupotrebu i ovisnost među maloljetnicima i drugim ranjivim skupinama kao što su trudnice. Ujednačavanjem pravila bi se, smatraju EU zastupnici, potaknula i svestranija istraživanja i širenje znanja o medicinskom kanabisu.

Polazeći od nepisanog pravnog principa po kojem je dozvoljeno sve ono što nije izričito zabranjeno, evropski zastupnici se uz ostale međunarodnopravne standarde pozivaju i na konvencije Ujedinjenih naroda (UN) kojima medicinska upotreba kanabisa ili proizvoda na bazi ove biljke nije zabranjena. Polazi se i od postojećih međunarodnih istraživanja kojima je potvrđeno da kanabis sadrži „više od 480 spojeva koji obuhvaćaju preko 100 različitih kanabinoida sačinjenih od psihoaktivnih i nepsihoaktivnih spojeva kao što su kanabikromen, kanabinol, kanabidiolna kiselina, kanabigerol i tetrahidrokanabivarin koji mogu imati neuroprotektivno djelovanje i mogu doprinijeti smanjenju nekih simptoma u pacijenata kao što su hronični bolovi, upale ili bakterijske infekcije, a mogu pospješiti i rast kostiju.“ 

Najčešće javno spominjani i do sada najdetaljnije proučeni kanabinoidi utvrđeni u kanabisu su tetrahidrokanabinol (THC) i kanabidiol (CBD), pri čemu se THC smatra glavnom psihoaktivnom tvari kanabisa koja stvara ovisnost, dok CBD nema svojstva opojnosti ili izazivanja ovisnosti.

Imajući u vidu da se proizvodi dobiveni od kanabisa koji se koriste u medicinske svrhe konvencionalno nazivaju 'medicinski kanabis, ali da taj pojam uglavnom nije pravno ujednačen, da je dvosmislen i da je podložan svakojakim proizvoljnostima, europski parlamentarci zahtijevaju novu „usaglašenu praksu na nivou cijele EU kojom bi se pojam 'medicinski kanabis' razlikovao od lijekova dobivenih od kanabisa koji su klinički ispitani i odobreni u skladu s važećim propisima Svjestke zdravstvene organizacije. 

Polazi se i od činjenice da su tradicionalna shvaćanja i pristup zakonodavstvu u vezi s kanabisom vrlo šaroliki, uključujući zakonodavstvo o kanabisu u medicinske svrhe. Suštinske razlike među državama članicama EU-a postoje i u pogledu najvećih dopuštenih doza koncentracije THC-a i CBD-a što, smatraju EU-parlamentarci, može dovesti do još većih poteškoća u državama koje primjenjuju oprezniji pristup prema kanabisu. 

U rezoluciji se također ukazuje na „staromodnost“ Europske unije u ovom pogledu i podsjeća da do juna prošle godine ni jedan lijek na bazi kanabisa nije imao dozvolu Europske agencijie za lijekove (EMA). U tom trenutku samo jedan takav proizvod prolazio je kroz postupak uzajamnog priznavanja od strane 17 država članica EU-a za liječenje spastičnosti prouzročene multiplom sklerozom „iako je političko i stručno okruženje u vezi s medicinskim kanabisom u svijetu u tom trenutku već bilo bitno pozitivnije nego nekoliko godina ranije“.

Ne sporeći da prekomjerna upotreba kanabisa kao i svakog drugog opijata generalno može izazvati ovisnost i „znatne društvene i zdravstvene probleme“, prevencija takve ovisnosti se u rezoluciji dodatno apostrofira kroz usaglašavanje mehanizama zajedničke kontrole nezakonitih praksi, osobito onda ako upotreba kanabisa u medicinske svrhe postane masovnija pojava.

Opravdane strahove, međutim, potiskuju sve uvjerljivija naučna istraživanja o upotrebi kanabisa u medicinskom kontekstu koja daju sve više stučno zadovoljavajućih dokaze da kanabis i kanabinoidi imaju terapijske učinke u liječenju kroničnih bolova kod odraslih osoba u slučaju raka, da ublažavaju mučninu i povraćanje povezano s kemoterapijom, kao i simptome spastičnosti koje opisuju pacijenti s multiplom sklerozom, te da su djelotvorni u liječenju pacijenata s poremećajima anksioznosti, PTSP-om i depresijom. 

Ubjedljivom većinom glasova u korist rezolucije europski parlamentarci su podržali i postojeće dokaze po kojima bi kanabis ili kanabinoidi mogli biti efikasni u povećanju apetita i smanjenju gubitka težine povezanih s HIV-om/AIDS-om, ublažavanju simptoma kod mentalnih poremećaja kao što su psihoza ili Touretteov sindrom, kao i u slučaju epilepsije, Alzheimerove bolesti, artritisa, astme, raka, Crohnove bolesti i glaukoma, u smanjenju rizika od pretilosti i dijabetesa, te u ublažavanju menstrualnih bolova. 

Najnovijom rezolucijom o kanabisu, Europski parlament poziva Komisiju i nacionalna tijela država članica da konačno otvore kanale međusobne suradnje, da usvoje pravnu definiciju medicinskog kanabisa i da prikažu jasnu razliku između lijekova na bazi kanabisa koje su odobrile Europska agencija za lijekove ili druge regulatorne agencije i medicinskog kanabisa čija upotreba nije opravdana u kliničkim ispitivanjima.

Europski parlament poziva Komisiju i države članice da riješe problem regulatornih, finansijskih i kulturnih prepreka koje opterećuju naučna istraživanja u području upotrebe kanabisa u medicinske svrhe i istraživanje kanabisa općenito, te poziva Komisiju i države članice da definiraju potrebne uvjete za provedbu pouzdanih, neovisnih i opsežnih naučnih istraživanja o upotrebi kanabisa u medicinske svrhe.  

EP poziva Komisiju da u dogovoru s nadležnim tijelima EU-e i zemalja članica utvrdi prioritetna područja inovatorstva i istraživanja kanabisa koji se koristi u medicinske svrhe, da se pritom osloni „na pionirska istraživanja u drugim zemljama“ (poput Nizozemske i Kanade), te da se usmjeri na ona istraživačka područja koja mogu donijeti najveću dodanu vrijednost za građane. 

Od država članica se traži da zdravstvenim stručnjacima osiguraju odgovarajuće medicinsko osposobljavanje i stalno proširivanje znanja o medicinskom kanabisu na temelju neovisnih i opsežnih istraživanja; medicinskoj struci da se dopusti da slobodno prosuđuje kada je riječ o prepisivanju zakonski odobrenih lijekova na bazi kanabisa; apotekarima da se omogući zakonito izdavanje recepata za takve lijekove; te da se cjelokupnom medicinskom osoblju (od studenata medicine do ljekara, apotekara i istraživača) omogući pristup svim svjetskim naučnim istraživanjima i publikacijama s rezultatima neovisnih naučnih istraživanja.

Evropski parlament poziva države članice da osiguraju dovoljnu dostupnost lijekova na bazi kanabisa kako bi se proizvodnjom u skladu s medicinskim standardima država članica, ili eventualno uvozom koji se provodi prema njihovim državnim uvjetima za lijekove na bazi kanabisa, zadovoljile stvarne potrebe u državama članicama. 

Od Komisije se zahtijeva da surađuje s državama članicama kako bi se zajamčila sigurna i strogo kontrolirana upotreba kanabisa u medicinske svrhe isključivo u obliku proizvoda dobivenih od kanabisa koji su provjereni u kliničkim ispitivanjima i koji su prošli zakonom propisani postupak ocjenjivanja i odobrenja. Od Komisije se traži da istraživanja i upotreba medicinskog kanabisa u Europskoj uniji „ni na koji način neće pogodovati kriminalnim narkomrežama, niti smiju dovesti do njihova širenja.“

Šta će u konačnici biti realno moguće provesti, a šta će i dalje biti samo želje, ostaje da se vidi. Povjerenica Evropske komisije za zaštitu potrošača Vera Jourova podsjetila je tokom rasprave o kanabisu da je djelovanje Komisije ograničeno „jer svaka zemlja članica odlučuje što je na njenom teritoriju legalno, a šta ilegalno.“

Među zemljama članicama EU-a po pitanju kanabisa najliberalnije su Nizozemska, Španjolska, Portugal, Njemačka i Češka. U Grčkoj i Danskoj je omogućen kontrolirani uzgoj kanabisa i izrada medicinskih preparata. U svijetu su najliberalniji Urugvaj i Kanada gdje je dopušten uzgoj, posjedovanje i konzumacija kanabisa u rekreativne svrhe.

Hrvatska je medicinski kanabis legalizirala 2015., ali medicinski pripravci od kanabisa se od marta 2018. ponovo ne mogu legalno nabaviti. Oboljele u Hrvatskoj se ponovo kazneno progoni za uzgoj konoplje ili posjedovanje njenih pripravaka. Hrvatski ministar zdravlja je, očigledno, meritum čija je posljednja kada se odlučuje šta je za oboljele građane dobro, a šta nije.

Vaš Furešt