Novosti

Holcim Laborant

31.07.2019

Turistički trendovi i neizvjesna budućnost

Narodna predanja kažu da jedno zlo nikada ne dolazi samo. Tako je i s globalnim turizmom. 

Iako su mnoge svjetske destinacije lani i ove godine ostvarile rast ukupnih posjeta, globalne tendencije u ovoj gospodarskoj grani u ovom času nisu ohrabrujuće. Predviđa se da bi globalni broj turista u naredne tri godine (do 2022.) mogao padati za 1,7 do čak 3 posto. Ovodišnja sezona je posebno indikativna za Hrvatsku jer se mnogo jasnije nego prethodnih godina moglo vidjeti (ako se željelo) šta je to što najviše kroji te loše globalne tendencije u turizmu, te šta su sve poduzele druge turističke destinacije kako bi se takvi negativni efekti umanjili.

Svjetska turistička organizacija pri UN-u (WTO) i Europska komisija za turizam (ETC) predviđaju ukupni pad putovanja u svijetu u naredne dvije godine. Razlozi su upravo oni o kojima se u Istri i cijeloj Hrvatskoj uopće ne govori ili ja to svojim fureštanskim okom ispod naočala nisam mogao uočiti. 

Prvi globalni razlog se krije u nepredvidivosti najvećeg američko-kineskog trgovinskog rata u novijoj povijesti ovih dviju velikih i ekonomski najjačih država svijeta. Drugi razlog je posljedičan. Tiče se sve većeg opravdanog straha od globalnog rata kojeg se, od dolaska Donalda Trumpa na čelo SAD, ciljano i planski izaziva u sve većem broju zemalja diljem Planete. I? Konačna rezultanta ova dva faktora je apsitencija od putovanja, ostanak u domovini, oprez u trošenju i obiteljsko spremanje za moguće vanredne situacije. Upravo se to lani i ove godine događalo s Nijemcima kao najbrojnijim hrvatskim turistima. 

Kada im je kroz vladine, stranačke i medijske kanale ukazano na globalna geopolitička i ekonomska kretanja, kada im je došapnuto o mogućim rizicima i kada su na suptilan način pozvani da u što većem broju ostanu u domovini i da svoje godišnjeodmorske budžete potroše u svojoj zemlji u interesu osobne i nacionalne sigurnosti, disciplinirani Nijemci su poslušali. 

Hrvatski turizam je upravo zbog toga ove godine dospio u predinfarktno stanje jer se hrvatska država nije dala probuditi iz dubokog sna niti je bilo alternativnih rješenja. Osim unutarnje indolencije ili nespsobnosti za odgovor na globalne izazove, razlog pasivizmu hrvatskih turističkih poslenika može biti i u činjenici da je europski turizam u proteklom desetljeću bio u stalnom postupnom rastu uslijed stabilnijih financijskih uvjeta i prilično vještog manevriranja Europske unije u smanjivanju rizika od razarajućeg američko-kineskog trgovinskog rata. Zahvaljujući tome, većina europskih turističkih destinacija je i lani ostvarila neki oblik rasta, a svaka četvrta destinacija je bilježila porast veći od 10 posto. Ukupan rast posjeta europskim turističkim destinacijama je za 7% bio veći u odnosu na 2017. godinu a južna mediteranska odredišta su bila bolja od ostalih. 

Turska je lani ostvarila najveći ukupni rast posjeta (23%) prvenstveno zbog poboljšanja opće sigurnostne situacije, dodatnog poboljšanja ponude i planske deprecijacije domaće valute čime je boravak u ovoj zemlji postao još jeftiniji u odnosu na konkurenciju. Unaprjeđenjem raznolikosti ponude i pojačanom promocijom glavnih turističkih potencijala među kojima je i kruzerski turizam Grčka se vratila na drugo mjesto (+19 %). Pojačanom promocijom kulturne baštine Malta se s ukupnim rastom od 16% izborila za treće mjesto, a uvođenjem vizne liberalizacije za Kineze, Srbija kao ranije gotovo nepoznata europska destinacija probila se na četvrto mjesto (+15%) po ukupnom rastu posjeta u prošloj godini. Belgija je peta s 9% ukupnog rasta turista. I tako dalje.

Na globalne trendove u turizmu, razumije se, najvećeg utjecaja imaju demografski i ekonomski najjače zemlje. U tom kontekstu je logično što se UN-ova Turistička organiozacija i Europska komisija za turizam u najnovijoj analizi upravo najviše i bave procjenama turističkih posjeta europskim turističkim destinacijama iz SAD, Rusije, Kine, Indije, Kanade i Japana.

Od 30 evropskih destinacija 24 su lani ostvarile rast dolazaka iz Kine. Najveći rast turističkih posjeta u prošloj godini iz ove zemlje ostvartile su destinacije jugoistočne Europe i balkanskog područja: Srbija 104 posto, Turska 87%, Crna Gora 64% i Hrvatska 41%.
Slično je i s dolascima iz Indije. Od 23 analizirane destinacije, u 22 je ostvaren značajan, a ponegdje i fascinantan porast dolazaka kao u Crnu Goru (360%). Na drugom mjestu po rastu dolazaka iz Indije je Turska sa 92%, Latvija je na trećem mjestu sa 74 posto, a Španjolska na četvrtom mjestu po rastu turističkih dolazaka u prošloj godini.

Najveći rast dolazaka iz Ruske Federacije ostvarila je Malta (40 %), Turska i Island po 26 posto, te Ruminjska (21%). Najbrži rast turista iz Kanade u prošloj godini ostvarile su dvije najpopznatije europske kruzerske destinacije: Cipar (68%) i Grčka (64%), dok se na treće mjesto progurala Latvija s vrlo obećavajućih 20% godišnjeg rasta dolazaka turista iz Kanade.

Najveći rast dolazaka iz Japana u prošloj godini ostvarili su Turska (76%) i baltičke zemlje bivšeg Sovjetskog saveza (od 20 do 45 odsto). Predviđa se da će broj dolazaka iz Rusije u europske turističke destinacije do 2022. rasti po skromnoj stopi od 5 posto godišnje, dok će broj posjeta iz SAD ovisiti isključivo od ishoda ratnohuškačkih poteza američkog predsjednika Trumpa.

Hrvatska je među onim zemljama u kojima je porast dolazaka iz najmnogoljudnijih zemalja najmanji što govori da je promocija Hrvatske u ovim zemljama do sada bila nedovoljn. Ili je bila pomašena. 

Frapirajući rast cijena vanpansionske potrošnje, nerealne cijene kućanskih potrepština u trgovinama, vrlo slaba ponuda sadržaja za doživljaj i pamćenje, te zapanjujuće loša javna čistoća, smetlišta na svakom koraku i nebriga prema životnom okolišu dodatni su razlozi zbog kojih su strani turisti ove godine odlučili bojkotirati hrvatsku prekrasnu obalu i čisto more, te okrenuti se ka onim zemljama u kojima turizam nije ključna grana gospodarstva samo na riječima.

Vaš Furešt