07.01.2022

Koliko znaš, toliko vrijediš!

Da znaš onoliko koliko putuješ, a vrijediš koliko znaš, uvjerih se po milionti put i ovih dana u Novom Sadu, u Srbiji.

Ne znam koje su kosmičke energije baš mene dovele na stolicu predsjedavajućeg i moderatora najvećeg regionalnog foruma o provedbi Dunavske strategije Europske unije, ali znam da sam se osjećao iznimno počašćenim.

Dunavska je regija prostorno i ekonomski najznačajnija među četiri makroregije EU u koje se iz zajedničkog proračuna u Bruxellesu troše milijarde eura. Više od 350 milijardi samo u tekućem investicijskom razdoblju 2014. - 2020. godina, što je oko jedne trećine svih ulaganja EU u razvoj.

Podunavskoj makroregiji, razumije se, pripada i Hrvatska uz još osam drugih članica EU na prostoru od dunavskog izvorišta iz Crne planine kod Freiburga u Njemačkoj do Crnog Mora na istoku Europe. Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora su pridružene članice Dunavske makroregije zbog svojih sekundarnih pritoka najdužoj europskoj rijeci, a Moldova i Ukrajina su zemlje „bližeg susjedstva“.

Da me kakve sotonske sile odvratiše od ovog događaja u Novom Sadu, možda bih i zauvijek ostao u neznaju da je iz ovih srbijanskih krajeva poniklo čak sedamnaest-osamnaest rimskih imperatora od njih ukupno osamdesetak i nekoliko u razdoblju od 27. godine p.n.e. do raspada 476. godine. Od cara Trajana Decija, preko Marka Aurelija, Maksimijana, cara Gracijana do cara Konstantina I Velikog. Osim brilijantnih pobjeda i dužine vladanja (od 306. do 337.) ovaj 'Nišlija' je zapamćen i kao tvorac Milanskog edikta iz 313. godine kojim je kršćanstvo postalo zvanična vjera cjelokupnog Carstva koje je upravljalo svim helenističkim državama na Sredozemlju, dijelovima Bliskog Istoka, sjevernom obalom Afrike, keltskim oblastima Sjeverne Europe, cijelim Balkanskim poluotokom i dijelovima centralne Europe. Većina od tih rimskih careva je podunavske krvi jer potjecaše iz područja bivšeg Sirmiuma (sadašnja Sremska Mitrovica) u Srbiji.

Da ne dođoh na 7. Dunavski biznis forum i Novi Sad, ne bih znao ni da je Hrvat Ivan Vučetić (1858. – 1925.) patentirao otisak prstiju, Faust Vrančić (1551. – 1617.) padobran, a Eduard Slavoljub Penkala penkalu. Da nisam sudjelovao u tematskim panelima „Biznis i prosperitet“ te „Regioni kao mostovi integrativnih procesa“ ne bih znao da je hrvatski mladi inovator u Advanced Multimedia Products, Tomislav Uzelac, 1997. patentirao prvi MP3 Playback Engine za kompresovanje i brizi internet prijenos audio fajlova sa zanemarivim gubitcima na kvalitetu. Ovako ozbiljni tematski paneli nisu, naravno, mogli proći ni bez uzvišenog pominjanja nadprirodnih sposobnosti i nedostižne genijalnosti i zaostavštine Nikole Tesle (1856. – 1943.), kao i velikog srpskog izumitelja Mihajla Pupina (1858. – 1935.), čija se otkrića i doprinos civilizaciji ne mogu ni pobrojati.

I sve se ovo izdešava baš ovdje na Dunavu kako bi se umišljenom Zapadu, uključujući i EU, po milioniti put skrenula pozornost da na ovaj dio Planeta prestanu gledati kao na preriju urođeničkih plemena, već da nam vraćaju makar javnim priznanjem da ovo područje nije nedođija, već prostor genija i raskošne inteligencije, bez čega ni oni ne bi bili danas ovo što jesu.

Da nisam došao u Novi Sad ne bih upoznao ni izvršnog direktora Novosadskog sajma, Nikolu Lovrića, od koga doznadoh kada su i gdje najbolji sajmovi istarskih vina. Da se u samo desetak restorana u Istri služe specijaliteti od boškarina. Te da je mali privatni hotel u Brtonigli stalno popunjen do zadnjeg ležaja zbog originalnosti mikolokacijske gastroponude.

Da ne dođoh na 7. Dunavski biznis forum i Novi Sad, ne bih znao ni da su učkarski maruni toliko cijenjeni u Europskoj uniji i svijetu. Niti bih upoznao profesora emeritusa opatijskog Fakulteta za menadžment u turizmu, Vidoja Vujića, koji me uvjeri da je sladoled od vanilije s prelivom od maslinovog ulja najkusnija sladica koju sam ikada probao. A umjesto istarskog maslinovog, može i bučino ulje iz Međumurja!
Ne znam koja je kombinacija dražesnija.

Dođoj, vidjeh, upoznah. I postadoh bogatiji od svakog tričavog oligarha i pomamnih milijardera!

Vaš Furešt